Srbiji potrebni novi kanali za izvoz

Srbiji potrebni novi kanali za izvoz

Srbiji su potrebni novi kanali, kao što su tržišta Kine i Irana, kako bismo naše poljoprivredne proizvode mogli kvalitetno da usmerimo, izjavio je ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Branislav Nedimović.

Imamo ogromne upite od zemlja koje imaju masovne populacije, zbog čega je neophodno da Srbija postane svesna svoje uloge u čitavom procesu i svesna kultura koje joj mogu doneti konkurentsku prednost, izjavio je Nedimović na predstavljanju studije o konkurentnosti poljoprivrede Srbije.

Najavio je i da će kroz mesec ili dva biti predstavljene mere agrarne politike za 2018. godinu.

Do sada, najveći problem je bila agrarna politika koja nije bila dobra, rekao je ministar, ukazavši na potrebu menjanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu i na nepravedno zapostavljanje sektora povrtarstva.

Najveća vrednost našeg agrara su poljoprivednici, regionalna specijalizacija, slobodno zemljište, trgovinski ugovori i kvalitetni poljoprivredni proizvodi, prema rezultatima studije o konkurentnosti poljoprivrede Srbije, na čijoj realizaciji su radili konsultantska kuća SEEDEV, Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) i Ministarstvo poljoprivrede.

Srbija je najkonkurentnija u proizvodnji voća, uglavnom onog crvenog, kao što su maline, jagode i višnje, a relativno je konkurentna i u proizvodnji žitarica (kukuruza i pšenice), kao i u proizvodnji industrijskog bilja, kao što su šećerna repa, soja i suncokret. 

Moramo da se osvestimo, tržište diktira cene

Nedimović je izjavio da u Srbiji moramo da shvatimo da tržište diktira cene, kako malina, tako i drugih poljoprivrednih kultura.

Osvrnuvši se na nezadovoljstvo proizvođača malina ovogodišnjom otkupnom cenom od 100 do 120 dinara za kilogram malina, Nedimović je na predstavljanju studije o konkurentnosti poljoprivrede Srbije rekao da je tržište to koje diktira prilike i da je proizvodnja maline zastupljena i na drugim prostorima.

Tržište je to koje određuje. Ako hoćemo da se razvijamo, moramo da se osvestimo, istakao je Nedimović.

Osnivač konsultantske kuće SEEDEV Goran Živkov je naglasio da je izvoz dobra strana našeg agrara, pošto se, kako kaže, malo koja zemlja može pohvaliti tako velikim trgovinskim suficitom, ali je problem u tome što taj rast usporava i što u periodu od proteklih šest godina nije bio tako intenzivan i jer gubimo CEFTA tržište. 

Vođa projekta GIZ-a “Podrška pregovorima sa EU” Andrej Horvat je naveo da je konkurentnost krajnja potreba svake vlade kako bi znala gde se nalazi i kuda bi trebalo da ide.

Ideja je da, kako je istakao, Srbija ima bolje podatke kada pregovara o poglavljima 11, 12 i 13, na kojima GIZ, koji od 2012. godine podržava Srbiju na putu ka EU, najviše radi sa Vladom Srbije i Ministarstvom poljoprivrede.

Izvor: Tanjug

Podelite ovaj članak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *